Ovčarsko-kablarska klisura – Šta videti?

November 19, 2023 by Turizam.org

Ovčarsko-kablarska klisura, dragulj zapadne Srbije, smeštena je između impozantnih planina Ovčar i Kablar, svega 18 km od Čačka. Ova klisura, koja se pruža na 20 km, karakteriše se strmim stenama i uklještenim meandrima reke Zapadne Morave.

Na ovom jedinstvenom prirodnom području, koje se s pravom naziva Srpskom Svetom Gorom, možete istražiti deset srednjovekovnih manastira, od kojih svaki ima svoju bogatu priču i duhovnu vrednost. Osim toga, klisura obiluje pećinama, među kojima se ističe čuvena Turčinovac, smeštena na litici planine Kablar.

Za one željne odmora i relaksacije, tu je i Ovčar Banja, čuvena po svojim lekovitim termalnim izvorima. Posetioci takođe mogu uživati u veštačkim jezerima koja nastaju pregrađivanjem Zapadne Morave branama. Ovčarsko-kablarska klisura pruža nezaboravno iskustvo spoja netaknute prirode, kulturne baštine i zdravog načina života.

 

Karakteristike

Ovčarsko-kablarska klisura viđena sa vidikovca na Kablaru

Primarno je naglašen impresivan reljef sa planinama Ovčar i Kablar kao njenim istaknutim osobinama. Klisura, duga oko 20 km, seže duboko u paleozojske škriljce, formirajući strmaste strane i uklještene meandre na visini od 550 m.

Prema geologu Jovanu Cvijiću, klisura je možda nastala kao grotlo starog kratera, sačuvanog samo kao duboki kanal ispunjen eruptivnom masom. Planina Ovčar je razdvojena od Jelice Pakovraćskom presedlinom, a njen vrh čini crvenkasti, crnkasti, i zelenkasti škriljac sa primesama žičaste eruptivne stene. Ovčar se diže strmim padinama prema Zapadnoj Moravi, formirajući klisuru sa planinom Kablar.

Planina Kablar, visoka 885 m, sastoji se od dijabaza, rožnaca, krečnjaka i serpentina. Njegovo podnožje je prekriveno oranicama, voćnjacima i pašnjacima, dok se na visokim nadmorskim visinama nalaze neogeni peskovi i gline. Ove planine kriju pećine, uključujući Turčinovac, smešten na vertikalnoj litici Kablara na visini od 600 m. Dužina ispitanih kanala u pećini iznosi oko 60 m, a nalazi se iznad korita Zapadne Morave.

Ovčarsko-kablarska klisura ima još nekoliko pećina, poput Dragoslavljeve pećine, Čvrkićeve pećine i pećina ispod Greda. Zapadna Morava, prolazeći kroz klisuru, formira četiri uklještena meandra, čineći ovo područje epigenetskim. Meandri su duboko usečeni ispod strmih litica Ovčara i Kablara, čineći ih prirodnim turističkim atrakcijama.

 

Ovčarsko-kablarska klisura – Manastiri

Ovčarsko-kablarska klisura - Manastiri

Sa desne strane Morave nalaze se manastiri Vavedenje, Vaznesenje, Preobraženje, Sveti Trojica i Sretenje, smešteni duž klisure i pod Ovčarom. Sa leve strane reke, nadomak Ovčar Banje, stoje manastiri Blagoveštenje, Ilinje, Jovanje, Nikolje i Uspenje Presvete Bogorodice.

Ovih deset manastira i dva sveta mesta čine “Srpsku Svetu Goru“. Ova oblast, poznata i po retkoj koncentraciji manastira, ima poseban kulturni značaj. Manastiri Nikolje, Sretenje, Blagoveštenje i Sveta Trojica su proglašeni za spomenike kulture od velikog značaja.

Nastali nakon katalonskih najezdi 1307-1309. godine i tokom perioda posle Marčke bitke, ovi manastiri su postali čuvari duhovnosti i identiteta Srba. Tokom vremena, mnoge svetinje su bile u lošem stanju, ali su lokalni ljudi pokrenuli akciju obnove 1930-ih, uz blagoslov episkopa žičkog Nikoleja. Ovaj jedinstven spoj duhovnosti i prirode čini Ovčarsko-kablarske manastire izuzetnim mestom od kulturnog i verskog značaja.

Osim manastira, tu su i Crkva Savinje, posvećena Svetom Savi, i Crkva-pećina Kađenic. Ova bogata kolekcija manastira čini Srpsku Svetu Goru značajnim duhovnim središtem, privlačeći posetioce i hodočasnike iz celog regiona.

 

Pećine

Ovčarsko-kablarska klisura

Ovčarsko-kablarska klisura krije impresivan podzemni svet u krečnjačkim formacijama Ovčara i Kablara, a među brojnim pećinama, izdvaja se pećina Turčinovac. Nalazi se na vertikalnoj litici Kablara, oko 600 m iznad korita Zapadne Morave, sa dužinom ispitanih kanala od približno 60 m. Turčinovac je prosta i jednostavna vrelska pećina, doprinoseći svojom jedinstvenošću podzemnom bogatstvu klisure.

Još jedna značajna vrelska pećina nalazi se duž zapadne podgorine Ovčara, u dolini Banjske reke, desne pritoke Zapadne Morave. Ulaz u ovu pećinu je na visini od 370 m, oko 3 m iznad korita reke. Osim Turčinovca, klisura obiluje i drugim pećinama, uključujući Dragoslavljevu pećinu na severnoj strani Kablara u Rošcima, Čvrkića pećinu na severnoj padini Kablara u zaseoku Čvrkići, i pećinu ispod Greda, smeštenu ispod samog vrha Kablara, neposredno iznad pećine Turčinovca. Nedaleko od nje se nalazi i druga manja pećina ispod Velike kose.

Zapadna Morava je u Ovčarsko-kablarskoj klisuri stvorila četiri uklještena meandra, dok je reka u ovom delu epigenija. Meandri su duboko usečeni ispod strmih litica Ovčara i Kablara, čineći ovo područje epohalnim prirodnim turističkim potencijalom klisure.

 

Šta posetiti u okolini?

Šta posetiti u okolini Ovčarsko-kablarska klisure ?

Turisti s oduševljenjem istražuju Ovčar Banju, smeštenu u pitoresknom delu Ovčarsko-kablarske klisure. Ova banja je čuvena po svojim lekovitim termalnim izvorima i impozantnim bigrenim slapovima. Ovčar Banja je renomirano lečilište za reumatska oboljenja, degenerativni reumatizam, spondilozu, artrozu, posledice preloma kostiju, kao i za tretmane kožnih oboljenja.

Zbog izgradnje brana na Zapadnoj Moravi, formirana su tri veštačka jezera u okolini banje, pružajući posetiocima mogućnost za kupanje, plivanje, ribolov i uživanje u vožnji čamcem.

Planine Ovčar i Kablar nude idealne uslove za planinarenje, s osam jasno obeleženih planinarskih staza. Osim toga, ove planine obiluju bogatstvom biljnog i životinjskog sveta, čineći ih rajem za ljubitelje prirode.

U neposrednoj blizini Ovčar Banje, na oko 1,5 kilometara udaljenosti, smirujući Banjski ili Dučalovački potok postaje sve popularnije mesto koje vredi istražiti.

Biljni i životinjski svet

Na strmim, stenovitim oblastima Kablara i u velikim šumskim kompleksima Ovčarsko-kablarske klisure, nalazi se raznolika i očuvana flora, često sa reliktnim karakteristikama. Karakteristične vrste za ovu klisuru su grab, grabić, sitnolisna lipa, krupnolisna lipa, crni jasen, ruž , hajdučka oputa, lovorolisni jeremičak, hrast, bukva, topola, klen, itd. Fauna je takođe bogata. Često se mogu videti šumska kornjača , barska kornjača, smuk, šareni daždevnjak, sivi sokol, sivi orao, siva čaplja, jarebica kamenjarka, kuna zlatica, kuna belica, jazavac, kao i druge retke i ugrožene vrste.

 

Lokacija

 

Srodan tekst: Đerdapska klisura – Gvozdena kapija Dunava