Lazarev Kanjon – Istočna Srbija

August 7, 2022 by Turizam.org

Priroda nam ponekad ne dozvoljava da ispitamo svaki njen deo. Upravo zbog te tajnovitosti nas još više očarava svojom lepotom. Lazarev kanjon je turistička destinacija o kojoj ćemo danas govoriti, nadamo se da će vam se svideti navedeni prilog.

 

Lazarev Kanjon

 

Lazarev kanjon je najveći kanjon u istočnoj Srbiji.

 

Svojim stenovitim liticama čuva svoje bogatstvo, daleko od očiju civilizacije, tako da ni dan danas on nije potpuno istražen.

 

Smešten je na obodu planine Kučaj, na nadmorskoj visini 275-1158 metara. Odlikuju ga jedinstven splet krečnjačkih dolina raznih dimenzija, ali i njegova celokupna lepota.

 

Zanimljivost kod ovog mesta je to što ukoliko se nadjete na prostoru Lazarevog kanjona, kompas vam neće biti od pomoći jer će se kazaljka okretati bez prestanka.

 

To je zbog toga što je Lazarev kanjon jedna od nekoliko geomagnetnih anomalija u svetu. Pogledi na kanjon sa nekoliko sjajnih vidikovaca svrstavaju ovo mesto u veliku četvorku prvorazrednih atrakcija istočne Srbije (uz Miroč, Rtanj i Veliki Krš).

 

Izuzetno je poznat po svojim tunelima i jamama kojih ima više od 70, ali i po svojoj raznovrsnoj flori i fauni.

 

Flora i fauna Lazarevog kanjona

Lazarev Kanjon - Izvor Vikipedija

 

Na području ovog kanjona živi preko čak 720 biljnih vrsta.

 

O kolikom se značaju radi, dovoljno govori podatak da je biljni svet Lazarevog kanjona raznovrsniji od flore nacionalnih parkova Kopaonik i Đerdap.

 

Putovanje kroz Lazarev kanjon predstavlja putovanje kroz vreme jer je ova oblast jedno od poslednjih utočista biljaka iz ledenog doba.

Kada govorimo o životinjskom svetu, ovo je dom mnogih beskičmenjaka (endemicna vrsta račića i stonoga, pauci, pseudoškorpije…),  gmizavaca (šumske kornjače,smuk, poskok, bakarna zmija, belouska, gušter, zelembac, slepić…), ptica (suri orao, sivi soko, planinski detlić, lasta, daurska lasta, šumska seva, vetruška, rusi svračak, crvenoglavi svračak, vodeni los, drozd imelas, mala muharica, belovrata muharica, gugutka, golub dupljar, buljina, šumska sova, detlić…), vodozemaca (žuti mukač, zelena krastača, žaba gatalinka, šareni davdežnjak)

 

i sisara (slepi miševi,  vidra, vuk, ris, kuna zlatica, jazavac, lisica, zec, sakal, divlja mačka, divlja svinja, srna, jelen, divokoza i druge) .

 

Nastao je tokom duge borbe kamena i vode, usecanjem malih, ali moćnih reka. Tri ulazna kraka kanjona koje su stvorile reke Vej, Demizlok i Mikulj se utapaju u izlazni krak – Lazarev.

 

Mikulj i Demizlok su reke ponornice – korito kanjona ovih reka je uvek suvo i predstavlja relikt pradaleke prošlosti kada je tuda nekada davno proticala voda. I Vejska reka je delom ponornica, njeno korito prihvata samo višak vode koji ne propušta kraški predeo kroz koji teče.

 

Lazarev kanjon je jedan od najneprohodnijih kanjona u Srbiji, dugačak 4,5 km sa dubinama od 300 – 500 metara, a najmanja širina kanjona je 4 m.

 

Na pojedinim mestima reka prolazi izmedju uklještenih kamenih blokova koji čine prirodne mostove. Vreme potrebno da se pređe kanjon je 8-9h.

 

Svojom mističnošću podseća na južnoameričke dzungle, skriven daleko od očiju civilizacije, privlači i poziva na avanture za najsmelije.

 

Istorija

 

U prošlosti, za neke je ovo mesto znacilo spasenje. U vreme Turaka, ovo je bilo skloniste homoljskih hajduka. Veruje se da su konjanici kneza Lazara, nakon bitke na Marici 1371. godine posećivali ovo područje i odatle i potiče ime Lazarev kanjon. Danas predstavlja zatvoren ekosistem, zbog toga su se ovde održale mnoge reliktne biljne i životinjske vrste i pod žastitom je države.

 

Znamenitnosti

Lazareva pećina - Vikipedija

 

Najpoznatija znamenitost Lazarevog kanjona je Lazareva pecina. Ona je proglašena prirodnom retkošću i zaštićena kao spomenik prirode od 1949. godine. Nakon toga, 2005. godine pećina je proglašena geonasledjem Srbije.

 

Pećina u sebi skriva veoma dragoceno blago u vidu ostataka predmeta i životinja iz praistorijskog doba. Pronadjeni su ostaci keramičkih predmeta i kostanih alatki, kao i predmeti od bakra iz bakarnog doba.

 

Lazareva pećina je izvorska pećina. Sastoji se od dva horizonta pećinskih kanala – stariji suvi-fosilni i mlađi rečni-aktivan. Bogata je nakitom poput stogova, fontana, plasta, bizona, carske loze, dirigenta.

 

Pećina je od Zlota udaljena 3 km, od Brestovačke banje 14 km i od Bora 21 km. Ulaz u pećinu je na nadmorskoj visini od 291 m i nalazi se na levoj strani Lazareve reke.

 

U blizini se nalazi joč par speleoloških objekata koji su zajedno sa ovom pećinom poznati i pod nazivom „Zlotske pecine“. Od svih njih, Lazareva je najpoznatija i turistički najranije uredjena – njeno turističko uredjenje pocelo je 1953. godine.

 

Turistička staza je duga 800 m.  Pećinu je izgradila podzemna reka koja i dalje prolazi kroz nju. Ukupna dužina ispitanih kanala Lazareve pećine je 9818 m, a procenjena dužina pećinskih kanala prelazi 10 km. Ukupna površina pećine je 9907 m².

 

Pored Lazareve pećine, najznačajnija po svim obeležjima je pećina Vernjikica. Ona se nalazi 1,5km od Lazareve pećine, i sa njom je povezana pešačkom stazom.

 

Staza je uredjena 1976. godine kada je završen projekat turističkog uredjenja pećine. Najčuvenija znamenitost ove pećine je dvorana “Koloseum” koja je jedna od najvećih i najviših dvorana u pećinama Srbije.

 

Vernjikica je suva pećina. Ukupna dužina kanala i dvorana je 1.015 m, ukupna površina je 13.000 m2. Od ulaza u pećinu smenjuju se dvorane “Prijemna”, “Kaskadna”, “Vilingrad”, “Ponor”, “Koloseum”, “Mramorje”, “Sala oružja”, “Mermerna” i “Siparska”.

 

Vernjica je poznata po velikom broju stalaktita i stalagmita neobičnih boja i veličina, a najviše se ističe stalagmit “Kolos” visine 11,5 m i on predstavlja zaštitni znak Vernjikice. Ova pećina je  jedno od najznačajnijih zimskih skloništa slepih miševa u Srbiji.

 

Na žalost, ovoj pećini su zabranjene turističke posete.

 

Pećina Vernjikica je zajedno sa Lazarevom pećinom i kanjonom Lazareve reke zaštićena zakonom.

 

Veoma je važno napomenuti svim turistima koji planiraju da posete Lazarev kanjon o pravilniku ponašanja u ovom području. Takodje, budite sigurni da ste u dobrom fizickom stanju pre polaska, jer poseta ovom fascinantnom predelu zahteva potpunu fizičku spremnost na duga pešačenja.

 

Zaključak

Ukoliko ste pustolov, avanturista, volite duge šetnje, volite da istražujete, volite penjanje i uživanje u prirodi, Lazarev kanjon je idealna destinacija za vas. Očaraće vas svakim svojim delom i definitivno nikoga neće ostaviti ravnodusnim.

 

Ako vam se svidjaju naši tekstovi, savetujemo vam da pogledate i ostale na turizam.org